<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Informacije.hr &#187; svemir</title>
	<atom:link href="http://www.informacije.hr/index.php/tag/svemir/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.informacije.hr</link>
	<description>dobre vijesti</description>
	<lastBuildDate>Fri, 15 Jan 2010 08:46:27 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Nakon Velesajma kulture &#8211; Uživanje u znanosti</title>
		<link>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/18/nakon-velesajma-kulture-uzivanje-u-znanosti/</link>
		<comments>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/18/nakon-velesajma-kulture-uzivanje-u-znanosti/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 18 Dec 2009 13:22:25 +0000</pubDate>
		<dc:creator>A.F.</dc:creator>
				<category><![CDATA[Znanje]]></category>
		<category><![CDATA[fizika]]></category>
		<category><![CDATA[predavanje]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<category><![CDATA[velesajam kulture]]></category>
		<category><![CDATA[zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[život]]></category>
		<category><![CDATA[znanost]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.informacije.hr/?p=264</guid>
		<description><![CDATA[

<p>Nakon šest dana šestog Velesajma kulture, događanja se nastavljaju na postvelesajamskom programu Uživanje u znanosti koji se održava 22. i 23. prosinca u polukružnoj dvorani Teatra &#38;TD, a ulaz je potpuno besplatan.</p>
<p>Program se otvara predavanjem astrofizičarke Ane Bedalov na temu života u svemiru, nakon čega slijede pitanja i odgovori uz moderatora. Koje su mogućnosti za <a href="http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/18/nakon-velesajma-kulture-uzivanje-u-znanosti/">Nakon Velesajma kulture &#8211; Uživanje u znanosti</a></p>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div class="tweetmeme_button" style="float: right; margin-left: 10px;"><a href="http://api.tweetmeme.com/share?url=http%3A%2F%2Fwww.informacije.hr%2Findex.php%2F2009%2F12%2F18%2Fnakon-velesajma-kulture-uzivanje-u-znanosti%2F"><img src="http://api.tweetmeme.com/imagebutton.gif?url=http%3A%2F%2Fwww.informacije.hr%2Findex.php%2F2009%2F12%2F18%2Fnakon-velesajma-kulture-uzivanje-u-znanosti%2F" height="61" width="51" /></a></div><p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-265" src="http://www.informacije.hr/wp-content/uploads/2009/12/VelesajamKulture6-post-150x150.jpg" alt="" width="150" height="150" />Nakon šest dana šestog <a href="http://www.sczg.hr/velesajamkulture/" target="_blank">Velesajma kulture</a>, događanja se nastavljaju na postvelesajamskom programu <a href="http://www.sczg.hr/velesajamkulture/2009/12/postvelesajamski-program-uziva-u-znanosti/" target="_blank">Uživanje u znanosti</a> koji se održava 22. i 23. prosinca u polukružnoj dvorani Teatra &amp;TD, a ulaz je potpuno besplatan.</p>
<p>Program se otvara predavanjem astrofizičarke Ane Bedalov na temu života u svemiru, nakon čega slijede pitanja i odgovori uz moderatora. Koje su mogućnosti za razvoj života u svemiru i što današnja znanstvena istraživanja kažu o tome, samo su neka od pitanja na koja će predavačica ponuditi odgovor.</p>
<p>Drugog dana slijedi predavanje &#8220;Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda&#8221; Bojana Markičevića mladog fizičara pred diplomom. Ovo interaktivno predavanje o velikim i malim brojevima omogućiti će vam da osjetite čar brojeva i kroz maštovito putovanje shvatiti kako ste upravo Vi i svi Vaši, kao i čitava populacija na planeti Zemlji, nitko i ništa.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/18/nakon-velesajma-kulture-uzivanje-u-znanosti/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Prošlo je 37 godina otkad je čovjek napustio Mjesec</title>
		<link>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/14/proslo-je-37-godina-otkad-je-covjek-napustio-mjesec/</link>
		<comments>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/14/proslo-je-37-godina-otkad-je-covjek-napustio-mjesec/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 14 Dec 2009 21:36:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>A.F.</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[apollo 17]]></category>
		<category><![CDATA[mjesec]]></category>
		<category><![CDATA[nasa]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.informacije.hr/?p=194</guid>
		<description><![CDATA[<p>14. prosinca 1972. u 10 sati i 54 minute po američkom vremenu lunarni modul misije Apollo 17 uzletio je s Mjeseca. Nakon toga dana ljudska noga više nikada nije kročila na Zemljin jedini prirodni satelit.</p>
<p>Od 1969. do 1972. godine NASA je provela program Apollo unutar kojeg su se ljudske posade šest od planiranih sedam puta <a href="http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/14/proslo-je-37-godina-otkad-je-covjek-napustio-mjesec/">Prošlo je 37 godina otkad je čovjek napustio Mjesec</a></p>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div class="tweetmeme_button" style="float: right; margin-left: 10px;"><a href="http://api.tweetmeme.com/share?url=http%3A%2F%2Fwww.informacije.hr%2Findex.php%2F2009%2F12%2F14%2Fproslo-je-37-godina-otkad-je-covjek-napustio-mjesec%2F"><img src="http://api.tweetmeme.com/imagebutton.gif?url=http%3A%2F%2Fwww.informacije.hr%2Findex.php%2F2009%2F12%2F14%2Fproslo-je-37-godina-otkad-je-covjek-napustio-mjesec%2F" height="61" width="51" /></a></div><p><a href="http://www.informacije.hr/wp-content/uploads/2009/12/Apollo17.jpg" rel="shadowbox[post-194];player=img;"><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-195" title="Apollo 17" src="http://www.informacije.hr/wp-content/uploads/2009/12/Apollo17-150x150.jpg" alt="Apollo 17" width="150" height="150" /></a>14. prosinca 1972. u 10 sati i 54 minute po američkom vremenu lunarni modul misije Apollo 17 uzletio je s Mjeseca. Nakon toga dana ljudska noga više nikada nije kročila na Zemljin jedini prirodni satelit.</p>
<p>Od 1969. do 1972. godine NASA je provela program Apollo unutar kojeg su se ljudske posade šest od planiranih sedam puta uspješno spustile na mjesečevu površinu. Prvom spuštanju na Mjesec prethodilo je osam godina priprema koje su uključivale razvoj tehnologije i testiranje letjelica u zemljinoj i mjesečevoj orbiti. Šest uspješnih misija imale su zadatak provesti brojna znanstvena istraživanja na samoj površini Mjeseca, a na Zemlju su doneseni i uzorci tla za laboratorijska ispitivanja.</p>
<p>NASA-ina nova misija koja je ljetos u orbitu Mjeseca dovela Lunar Reconnaissance Orbiter, novi je početak istraživanja našeg najbližeg svemirskog susjeda čiji je zadatak provesti ispitivanja i fotografiranja terena kako bi se čim bolje pripremile buduće ljudske misije, ali i kolonije koje bi bile trajno naseljene. Među brojnim fotografijama koje je LRO poslao su i one na kojima su vidljivi tragovi spuštanja prijašnjih Apollo misija dovoljno velike razlučivosti da se vide i tragovi kretanja astronauta, čime se razbijaju razne teorije zavjera koje dovode u pitanje autentičnost misija.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/14/proslo-je-37-godina-otkad-je-covjek-napustio-mjesec/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Dva Marsova mjeseca po prvi puta na istoj fotografiji</title>
		<link>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/12/dva-marsova-mjeseca-po-prvi-puta-na-istoj-fotografiji/</link>
		<comments>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/12/dva-marsova-mjeseca-po-prvi-puta-na-istoj-fotografiji/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 12 Dec 2009 14:50:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator>A.F.</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[deimos]]></category>
		<category><![CDATA[esa]]></category>
		<category><![CDATA[europa]]></category>
		<category><![CDATA[fotografija]]></category>
		<category><![CDATA[mars]]></category>
		<category><![CDATA[phobos]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.informacije.hr/?p=176</guid>
		<description><![CDATA[<p class="wp-caption-text">Phobos i Deimos (izvor: www.esa.int)</p>
<p>Europska svemirska agencija jučer je objavila da je njezina letjelica Mars Express 5. studenog snimila niz fotografija na kojima se po prvi puta istovremeno nalaze oba Marsova mjeseca Phobos i Deimos. Phobos, veći od dva mjeseca u trenutku fotografiranja nalazio se na 11800 kilometara od Mars Expressa, dok je manji <a href="http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/12/dva-marsova-mjeseca-po-prvi-puta-na-istoj-fotografiji/">Dva Marsova mjeseca po prvi puta na istoj fotografiji</a></p>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div class="tweetmeme_button" style="float: right; margin-left: 10px;"><a href="http://api.tweetmeme.com/share?url=http%3A%2F%2Fwww.informacije.hr%2Findex.php%2F2009%2F12%2F12%2Fdva-marsova-mjeseca-po-prvi-puta-na-istoj-fotografiji%2F"><img src="http://api.tweetmeme.com/imagebutton.gif?url=http%3A%2F%2Fwww.informacije.hr%2Findex.php%2F2009%2F12%2F12%2Fdva-marsova-mjeseca-po-prvi-puta-na-istoj-fotografiji%2F" height="61" width="51" /></a></div><div id="attachment_177" class="wp-caption alignleft" style="width: 160px"><a rel="shadowbox" href="http://www.informacije.hr/wp-content/uploads/2009/12/PhobosDeimos.jpg"><img class="size-thumbnail wp-image-177" title="Phobos i Deimos (izvor: www.esa.int)" src="http://www.informacije.hr/wp-content/uploads/2009/12/PhobosDeimos-150x150.jpg" alt="" width="150" height="150" /></a><p class="wp-caption-text">Phobos i Deimos (izvor: www.esa.int)</p></div>
<p><a href="http://www.esa.int/" target="_blank">Europska svemirska agencija</a> jučer je objavila da je njezina letjelica Mars Express 5. studenog snimila niz fotografija na kojima se po prvi puta istovremeno nalaze oba Marsova mjeseca Phobos i Deimos. Phobos, veći od dva mjeseca u trenutku fotografiranja nalazio se na 11800 kilometara od Mars Expressa, dok je manji Deimos bio udaljen čak 26200 kilometara. Fotografije su uzete pomoću stereoskopske kamere visoke razlučivosti (HRSC) koja je radila u posebnom režimu takozvanom &#8220;super resolution channel&#8221; što je omogućilo da na toj udaljenosti Phobos bude fotografiran u različivosti od samo 110 metara po pixelu.</p>
<p><a href="http://www.esa.int/SPECIALS/Mars_Express/index.html" target="_blank">Mars Express</a> lansiran je u lipnju 2003, a od prosinca iste godine, nalazi se u orbiti Marsa sa zadatkom fotografiranje cijele površine našeg prvog svemirskog susjeda u visokoj rezoluciji od 10 metara po pixelu te odabranih područja u super visokoj rezoluciji od 2 metra po pixelu. Kako se sve fotografije snimaju stereoskopskom kamerom, iz fotografije se izrađuju i trodimenzionalni modeli. Također, uz pomoću spektrografskih kamera i radara Mars Express ima zadatak utvrditi sastav atmosfere i minerala na provišini, te strukturu Marsove kore do dubine od nekoliko kilometara. Osim promatranja Marsa zadatak mu je proučavati i Phobos.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/12/dva-marsova-mjeseca-po-prvi-puta-na-istoj-fotografiji/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Prikazan Virgin Galactic SpaceShipTwo</title>
		<link>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/09/prikazan-virgin-galactic-spaceshiptwo/</link>
		<comments>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/09/prikazan-virgin-galactic-spaceshiptwo/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 09 Dec 2009 10:31:37 +0000</pubDate>
		<dc:creator>A.F.</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[richard branson]]></category>
		<category><![CDATA[spaceshiptwo]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<category><![CDATA[turizam]]></category>
		<category><![CDATA[virgin galactic]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.informacije.hr/?p=113</guid>
		<description><![CDATA[<p class="wp-caption-text">Virgin Galactic SpaceShipTwo</p>
<p>U ponedjeljak je u svemirskoj luci Mojave u Kaliforniji po prvi puta javnosti prikazan SpaceShipTwo tvrtke Virgin Galactic. SpaceShipTwo čija je gradnja započela 2007. godine nasljednik je letjelice SpaceShipOne koja je 2004. godine osvojila nagadu Ansari X-prize kao prva komercijalna letjelica koja je dva puta u periodu od dva tjedna uspješno dosegla <a href="http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/09/prikazan-virgin-galactic-spaceshiptwo/">Prikazan Virgin Galactic SpaceShipTwo</a></p>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div class="tweetmeme_button" style="float: right; margin-left: 10px;"><a href="http://api.tweetmeme.com/share?url=http%3A%2F%2Fwww.informacije.hr%2Findex.php%2F2009%2F12%2F09%2Fprikazan-virgin-galactic-spaceshiptwo%2F"><img src="http://api.tweetmeme.com/imagebutton.gif?url=http%3A%2F%2Fwww.informacije.hr%2Findex.php%2F2009%2F12%2F09%2Fprikazan-virgin-galactic-spaceshiptwo%2F" height="61" width="51" /></a></div><div id="attachment_114" class="wp-caption alignleft" style="width: 160px"><a rel="shadowbox" href="http://www.informacije.hr/wp-content/uploads/2009/12/VirginGalactic-SS2.jpg"><img class="size-thumbnail wp-image-114 " style="border: 0pt none; margin: 5px;" title="SpaceShipTwo" src="http://www.informacije.hr/wp-content/uploads/2009/12/VirginGalactic-SS2-150x150.jpg" alt="Virgin Galactic SpaceShipTwo" width="150" height="150" /></a><p class="wp-caption-text">Virgin Galactic SpaceShipTwo</p></div>
<p>U ponedjeljak je u svemirskoj luci Mojave u Kaliforniji po prvi puta javnosti prikazan SpaceShipTwo tvrtke Virgin Galactic. SpaceShipTwo čija je gradnja započela 2007. godine nasljednik je letjelice SpaceShipOne koja je 2004. godine osvojila nagadu Ansari X-prize kao prva komercijalna letjelica koja je dva puta u periodu od dva tjedna uspješno dosegla visinu od 100 kilometara i vratila na zemlju tri osobe. Osvajanje te nagrade potaklo je osnivanje tvrtke Virgin Galactic koja je sa svojom upravo predstavljenom letjelicom namjerava započeti sa masovnim svemirskim turizmom.</p>
<p>Prije početka komercijalnog rada SpaceShipTwo, koji u zemljinu orbitu može povesti do šest putnika i dva pilota, treba proći brojna testiranja i podešavanja. Kako bi dosegao orbitu SpaceShipTwo polijeće uz pomoć matičnog broda WK2 koji je dobio ime Eve u čast Bransonove majke. Na visini od 16 kilometara, SpaseShipTwo odvaja se od matične letjelice i pogonjen vlastitim raketnim motorom odlazi u svemir. Kuma nove svemirske letjelice je Bransonova kći koja joj je, na opću radost ljubitelja Star Treka, nadjenula ime VSS Enterprise.</p>
<p>Na projektu SpaceShipTwo trenutno je zaposleno oko 600 ljudi, a kad započne njegov komercijalni rad sustav će zapošljavati će više od 1100 ljudi.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/09/prikazan-virgin-galactic-spaceshiptwo/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Prva solarna elektrana u zemljinoj orbiti</title>
		<link>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/05/prva-solarna-elektrana-u-zemljinoj-orbiti/</link>
		<comments>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/05/prva-solarna-elektrana-u-zemljinoj-orbiti/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 04 Dec 2009 23:19:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>A.F.</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[energija]]></category>
		<category><![CDATA[solarna elektrana]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://wp.informacije.hr/?p=15</guid>
		<description><![CDATA[<p>Sjećate li se igre Sim City? Kad je vaš grad u toj igri došao na određenu razinu tehnološkog napretka, dobili ste mogućnost gradnje svemirskih solarnih elektrana. Energija koju svemirsko postrojenje proizvede na zemlju se prenosi se radio usmjerenim radi valovima velike energije.</p>
<p>Ono što je bilo moguće samo u Sim Cityu, od 2016. godine trabalo bi <a href="http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/05/prva-solarna-elektrana-u-zemljinoj-orbiti/">Prva solarna elektrana u zemljinoj orbiti</a></p>]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div class="tweetmeme_button" style="float: right; margin-left: 10px;"><a href="http://api.tweetmeme.com/share?url=http%3A%2F%2Fwww.informacije.hr%2Findex.php%2F2009%2F12%2F05%2Fprva-solarna-elektrana-u-zemljinoj-orbiti%2F"><img src="http://api.tweetmeme.com/imagebutton.gif?url=http%3A%2F%2Fwww.informacije.hr%2Findex.php%2F2009%2F12%2F05%2Fprva-solarna-elektrana-u-zemljinoj-orbiti%2F" height="61" width="51" /></a></div><p>Sjećate li se igre Sim City? Kad je vaš grad u toj igri došao na određenu razinu tehnološkog napretka, dobili ste mogućnost gradnje svemirskih solarnih elektrana. Energija koju svemirsko postrojenje proizvede na zemlju se prenosi se radio usmjerenim radi valovima velike energije.</p>
<p>Ono što je bilo moguće samo u Sim Cityu, od 2016. godine trabalo bi postati stvarnost za stanovnike Kalifornije. Kako piše <a href="http://greeninc.blogs.nytimes.com/2009/12/03/solar-plant-in-space-gets-go-ahead/" target="_blank">Green Inc. blog New York Timesa</a>, tvrtka Solaren dobila je odobrenje za gradnju prve takve elektrane koja će pomoću svemirskog ogledala promjera jednog kilometra koncentrirati sunčevu svjetlost na fotonaponske ćelije snage 200 MW. Proizvedena električna energija pretvarati će se u radio valove u usmjeravati na zemaljsku postaju u blizini Fresna (Kalifornija) u kojoj će se ona ponovo pretvarati u električnu energiju i isporučivati u elektroenergetsku mrežu.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.informacije.hr/index.php/2009/12/05/prva-solarna-elektrana-u-zemljinoj-orbiti/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

